Kako otkriti lažna bolovanja?

Detektivska djelatnost definirana je kao prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga (čl.2 st.1 Zakona o privatnim detektivima, NN 09/24). Zakonski okvir koji određuje djelatnost privatnih detektiva navodi poslove koje privatni detektiv može obavljati (čl.2 st.1 Zakona o privatnim detektivima, NN 09/24). Osim tamo navedenih ovlasti (poput prikupljanja obavijesti i informacija o osobama koje su stranci prouzročile štetu ili predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni), privatni detektiv smije obavljati poslove promatranja, pratnje i fotografskog snimanja na javnom mjestu (čl.12 st.2 Zakona o privatnim detektivima, NN 09/24).

Navedene ovlasti su prepoznale osiguravajuće kuće i tvrtke koje imaju problema sa radnicima na lažnim bolovanjima, radom na crno, te krađe unutar firme… Naime, zahvaljujući dobivenim zakonskim ovlastima privatni detektiv može u svoj izvještaj uključiti i informacije i fotografije dobivene tijekom opservacije i pratnje, te koriste različite metode kako bi došli do potrebnih podataka. Temeljem dosadašnjih iskustava sudska praksa vrlo dobro prihvaća takvu vrstu izvještaja.

Stoga, ako sumnjate u svoje djelatnike koji su na bolovanjima, obratite se timu stručnih i profesionalnih privatnih detektiva. Svaka sumnja u lažna bolovanja se ispostavi točnom u 100% slučajeva. Pratnja i fotografiranje, skupljanje podataka i promatranje sumnjivih radnji djelatnika u opisu je posla koje obavljaju unajmljeni privatni detektivi kada poslodavac želi dokazati zloupotrebu bolovanja. Dokaze koje na taj način pribave detektivi mogu biti presudni u radnim sporovima na sudovima. Čest je slučaj da detektivi fotografiraju djelatnika (koji je poslodavcu prijavio bolovanje zbog tegoba s kralježnicom) dok primjerice raznosi pokućstvo ili pomaže na izgradnji nečije kuće što je ozbiljan prijestup, to jest “posao na crno”. Privatni će detektiv pratiti zaposlenika, pribaviti dokaze o prijevari i ukazati na lažne ozljede i ograničenja u kretanju. Koristiti će se tehnikom koja je dozvoljena zakonom – fotografiranje na javnom mjestu, što je u potpunosti dovoljno da pokrije sve potrebe detektiva za raskrinkavanjem prijevare.

Na bolovanja u jednakoj mjeri odlaze i muškarci i žene, i unatoč stereotipima, proizlaze iz svih sektora rada. Razna istraživanja i ankete pokazala su kako svake godine oko 13-20% zaposlenih osoba odlazi na lažna bolovanja, koja u prosjeku traju do 4 dana, no najpopularnije simulirano bolovanje jest ono od 1 dana. Najčešće se dani bolovanja zloupotrebljavaju iz nužde, za obavljanje privatnih i honorarnih poslova, primjerice, većina je pojedinaca izjavila da su pravi razlozi za otvaranje bolovanja iscrpljenost i stres, obiteljske obaveze i razgovori za novi posao. Simulirana bolovanja kreću se i u ekstreme, primjerice neki za vrijeme bolovanja preuređuju stanove dok drugi odlaze na putovanja ili s društvom na nogometne utakmice. Statistike govore kako je “najisplativije uzeti” simulirano bolovanje na maloljetno dijete, za koje se odobrava 100 posto naknade mjesečnog primanja, no takvim je slučajevima nakon otkrivanja pravih razloga upućen otkaz s radnog mjesta.

Znamo da je u poslovnom svijetu vrijeme novac, stoga reagirajte na vrijeme i obratite se za pomoć iskusnim i profesionalnim detektivima. Često je isplativije angažirati osobu za istragu, nego isplaćivati plaće i doprinose nekome tko svakih mjesec dana ide na neutemeljena bolovanja.